Incidenti i političke zloupotrebe

Da li su incidenti u Vojvodini zaista toliko učestali da će se pitanje napada na vojvođanske Mađare internacionalizov

27. Aug 2004

Reading Time: 5 minutes
Da li su incidenti u Vojvodini zaista toliko učestali da će se pitanje napada na vojvođanske Mađare internacionalizovati ili je u pitanju činjenica da incidenata ima, ali ne u tolikoj meri koliko o tome govore pojedini političari? Da je stvar sa internacionalizacijom otišla predaleko pokazuje i najava da će predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica i ministar za ljudska i manjinska prava SCG Rasim Ljajić posetiti naredne sedmice nekoliko gradova u Vojvodini, u kojima se najčešće dešavaju ovi incidenti.
Tome je prethodilo nekoliko izjava i apela drzavnih funkcionera susedne Mađarske, poput ministra spoljnih poslova Lasla Kovača, ministarke unutrašnjih poslova Monike Lampert i inicijative mađarskih poslanika u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope da se napadi na vojvođanske Mađare uvrste na dnevni red u Strazburu.
Koštunici se u Vojvodini zamera što do sada nijednom kao premijer nije posetio pokrajinu, odnosno zato što na licu mesta nije osudio počinioce šovinističkih ispada.
Publicista Tomislav Žigmanov za Betu kaže da Koštunica ne treba samo da osudi takve incidente, već treba i da poseti neki skup koji organizuju predstavnici manjina.
“Generalno, u beogradskoj javnosti prisutno je nepoznavanje manjinskih prilika i manjinskih problema. Beogradska žuta štampa puna je predrasuda prema manjinama. Evo, imamo primer kako se tretira pitanje uvođenja bosanskog jezika u škole. To se u medijima opisuje kao nekakva priprema secesije, a reč je samo o primeni Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina”, navodi Žigmanov.
Lider Saveza vojvođanskih Mađara Jožef Kasa poslednjih meseci uporno insistira na tvrdnji da su napadi na vojvođanske Mađare toliko učestali, da im preti getoizacija i iseljavanje.
Kasa je početkom ove godine čak ustvrdio da u tim incidentima prepoznaje “rukopis DB-a”, a ostao je pri konstataciji da je i ranije bilo napada na Mađare u Vojvodini, ali da oni nisu bili toliko “česti i agresivni”, kao što je to sada slučaj.
“Praktično rade isto ono sa Mađarima, što Albanci na Kosovu čine sa tamošnjim Srbima, samo ne na toliko agresivan način”, rekao je Kasa u intervjuu za mađarsku novinsku agenciju MTI i dodao da su posle dolaska na vlast vlade Vojislava Koštunice ovakve pojave postale češće.
Po mišljenju Tomislava Žigmanova, incidenata u Vojvodini koji su usmereni najviše prema Mađarima, a ponešto i prema drugim manjinama, ima daleko više nego za vreme vladavine DOS-a, ali dodaje da valja imati u vidu da je ovo takođe predizborna godina.
“Zbog toga i određena vrsta seoskih tuča, koje u suštini nemaju etnički predznak, biva korištena kao veliki potencijal za političku promociju određenih ideja. Dakle, ne mislim da tu atmosferu koriste samo predsednici partija većinskog naroda, već i neki lideri manjinskih partija, pošto oni na taj način dublje legitimišu opravdanost bavljenja svojim poslom”, smatra Žigmanov.
Predsednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak za Betu ocenjuje da je priča o šovinistickim incidentima usmerena ka namernom cepanju Vojvodine po nacionalnom osnovu.
“Ako se tako nastavi, Vojvodina će se pretvoriti u plišanu Bosnu”, rekao je Čanak, iznevši optužbe na račun Vlade Srbije zbog toga što nije na adekvatan način sankcionisala šovinisticke ispade.
“Ali, ne smemo doći ni u poziciju da, zbog nekakve brige iz Budimpešte za Mađare u Vojvodini, ti isti Mađari u Vojvodini dođu u konfrontaciju sa susedima s kojima žive svaki dan. Dakle, ne sme se svaki incident povezivati sa nacionalnom pripadnošću počinioca i žrtve, jer bi onda to jednostavno sve pretvorilo u međunacionalne odnose, što jednostavno nije tačno”, kaže Čanak.
Po njegovoj oceni, etnički sukobi u Vojvodini odgovaraju i nacionalno zasnovanim strankama u Vojvodini, i vladi u Beogradu, i vladi u Budimpešti.
“U Vojvodini je, po uzoru na Bosnu ili Hrvatsku, počeo da cveta etno-biznis u smislu toga da se nacija proglašava za zanimanje. A to neće na dobro da izađe. To me najviše plaši”, navodi Čanak.
Tomislav Žigmanov još podseća da su u Vojvodini u ovoj godini gorele pekare čiji su vlasnici Albanci, bacani su “molotovljevi kokteli” na kuće “inovernih”, sve je više šovinističkih grafita, tuča na nacionalnoj osnovi između mladih ljudi…
“Ljudi se recimo plaše govoriti mađarski na javnim mestima, pa se manjine nevidljivo povlače u sfere privatnosti i oseća se pojačan strah i nesigurnost”, zaključuje Žigmanov.
.

Da li su incidenti u Vojvodini zaista toliko učestali da će se pitanje napada na vojvođanske Mađare internacionalizovati ili je u pitanju činjenica da incidenata ima, ali ne u tolikoj meri koliko o tome govore pojedini političari? Da je stvar sa internacionalizacijom otišla predaleko pokazuje i najava da će predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica i ministar za ljudska i manjinska prava SCG Rasim Ljajić posetiti naredne sedmice nekoliko gradova u Vojvodini, u kojima se najčešće dešavaju ovi incidenti.Tome je prethodilo nekoliko izjava i apela drzavnih funkcionera susedne Mađarske, poput ministra spoljnih poslova Lasla Kovača, ministarke unutrašnjih poslova Monike Lampert i inicijative mađarskih poslanika u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope da se napadi na vojvođanske Mađare uvrste na dnevni red u Strazburu.Koštunici se u Vojvodini zamera što do sada nijednom kao premijer nije posetio pokrajinu, odnosno zato što na licu mesta nije osudio počinioce šovinističkih ispada.Publicista Tomislav Žigmanov za Betu kaže da Koštunica ne treba samo da osudi takve incidente, već treba i da poseti neki skup koji organizuju predstavnici manjina.”Generalno, u beogradskoj javnosti prisutno je nepoznavanje manjinskih prilika i manjinskih problema. Beogradska žuta štampa puna je predrasuda prema manjinama. Evo, imamo primer kako se tretira pitanje uvođenja bosanskog jezika u škole. To se u medijima opisuje kao nekakva priprema secesije, a reč je samo o primeni Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina”, navodi Žigmanov.Lider Saveza vojvođanskih Mađara Jožef Kasa poslednjih meseci uporno insistira na tvrdnji da su napadi na vojvođanske Mađare toliko učestali, da im preti getoizacija i iseljavanje.Kasa je početkom ove godine čak ustvrdio da u tim incidentima prepoznaje “rukopis DB-a”, a ostao je pri konstataciji da je i ranije bilo napada na Mađare u Vojvodini, ali da oni nisu bili toliko “česti i agresivni”, kao što je to sada slučaj.”Praktično rade isto ono sa Mađarima, što Albanci na Kosovu čine sa tamošnjim Srbima, samo ne na toliko agresivan način”, rekao je Kasa u intervjuu za mađarsku novinsku agenciju MTI i dodao da su posle dolaska na vlast vlade Vojislava Koštunice ovakve pojave postale češće.Po mišljenju Tomislava Žigmanova, incidenata u Vojvodini koji su usmereni najviše prema Mađarima, a ponešto i prema drugim manjinama, ima daleko više nego za vreme vladavine DOS-a, ali dodaje da valja imati u vidu da je ovo takođe predizborna godina.”Zbog toga i određena vrsta seoskih tuča, koje u suštini nemaju etnički predznak, biva korištena kao veliki potencijal za političku promociju određenih ideja. Dakle, ne mislim da tu atmosferu koriste samo predsednici partija većinskog naroda, već i neki lideri manjinskih partija, pošto oni na taj način dublje legitimišu opravdanost bavljenja svojim poslom”, smatra Žigmanov.Predsednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak za Betu ocenjuje da je priča o šovinistickim incidentima usmerena ka namernom cepanju Vojvodine po nacionalnom osnovu.”Ako se tako nastavi, Vojvodina će se pretvoriti u plišanu Bosnu”, rekao je Čanak, iznevši optužbe na račun Vlade Srbije zbog toga što nije na adekvatan način sankcionisala šovinisticke ispade.”Ali, ne smemo doći ni u poziciju da, zbog nekakve brige iz Budimpešte za Mađare u Vojvodini, ti isti Mađari u Vojvodini dođu u konfrontaciju sa susedima s kojima žive svaki dan. Dakle, ne sme se svaki incident povezivati sa nacionalnom pripadnošću počinioca i žrtve, jer bi onda to jednostavno sve pretvorilo u međunacionalne odnose, što jednostavno nije tačno”, kaže Čanak.Po njegovoj oceni, etnički sukobi u Vojvodini odgovaraju i nacionalno zasnovanim strankama u Vojvodini, i vladi u Beogradu, i vladi u Budimpešti.”U Vojvodini je, po uzoru na Bosnu ili Hrvatsku, počeo da cveta etno-biznis u smislu toga da se nacija proglašava za zanimanje. A to neće na dobro da izađe. To me najviše plaši”, navodi Čanak.Tomislav Žigmanov još podseća da su u Vojvodini u ovoj godini gorele pekare čiji su vlasnici Albanci, bacani su “molotovljevi kokteli” na kuće “inovernih”, sve je više šovinističkih grafita, tuča na nacionalnoj osnovi između mladih ljudi…”Ljudi se recimo plaše govoriti mađarski na javnim mestima, pa se manjine nevidljivo povlače u sfere privatnosti i oseća se pojačan strah i nesigurnost”, zaključuje Žigmanov..

Print Friendly, PDF & Email