Naprednjaci polako preuzimaju medije

Vladajuća Srpska napredna stanka vrši sve veći pritisak na medije koji su dugo smatrani zaštićenom zonom Demokratske stranke...

04. Dec 2012

Reading Time: 4 minutes

Vladajuća Srpska napredna stanka vrši sve veći pritisak na medije koji su dugo smatrani zaštićenom zonom Demokratske stranke.

Čini se da su vladajući Naprednjaci brzo naučili lekciju od svojih prethodnika, trenutno snuždenih demokrata, koji su godinama kontrolisali skoro sve medije putem oglašavanja ili kroz skrivenu vlasničku strukturu.

Jedan po jedan medij padaju pod kontrolu naprednjaka, dok se samo šačica njih još uvek bori da ostane lojalna demokratama.

Saša Mirković, predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih media, ANEM, opisao je atmosferu u medijima kao “zapaljivu”.

“Medijska scena postala je bojište na kome se oni koji su bili bliski [bivšim vladajućim] demokratama ili kažnjavaju ili se pak sami priklanjaju”, izjavio je Mirković za BIRN.

Rešavanje problema netransparentnog vlasništva

Naprednjaci stavljaju medije pod svoju kontrolu ili ih zatvaraju, primoravajući skrivene vlasnike – iz redova svojih protivnika demokrata – da se predaju. Nepostojanje transparentnog vlasništva je veliki problem na srpskoj medijskoj sceni poslednjih godina.

Nekada velikodušni budžeti javnih preduzeća i ministarstava medijima koji podržavaju demokrate sada su skresani dodovodeći medije, ionako pogođene ekonomskom krizom, u finansijske neprilike.

Drugi način preuzimanja kontrole na medijskoj sceni predstavlja pokušaj države da stavi izvore finansiranja regulatornih tela u sferi elektronskih komunikacija pod svoju kontrolu.

Jedan dnevni list, Press, se ugasio, prezadužena TV Avala je izgubila nacionalnu frekvenciju a novi tabloid pod nazivom San (skraćenica za “Srpsko a naše”) pojavio se kao još jedan pro-državni glasnik.

Tabloid Kurir, koji mnogi smatraju za glasilo vladajuće Srpske napredne stranke, redovno objavljuje skandale na osnovu informacija koje dolaze iz centara moći.

Lik Aleksandra Tijanića, direktora srpskog javnog servisa RTS, krasi strane skoro svakog izdanja srpskog tabloida Kurir.

Medijska haranga protiv Tijanića je započela nakon što je srpski predsednik Tomislav Nikolić, takođe iz redova naprednjaka, 7. oktobra ove godine rekao da bi Tijanić trebalo da podnese ostavku.

Kako kažu dva nezavisna izvora koja su insistirala da ostanu anonimna, naprednjaci su takođe izvršili pritisak na Željka Mitrovića, vlasnika TV Pinka i suvlasnika TV Avale, zahtevajući od njega da poništi ugovor za prodaju Avale Grand produkciji.

Ideja naprednjaka je bila da se nacionalna frekvencija Avale ustupi kablovskoj televiziji koja služi njihovim interesima, rekli su izvori.

Nakon prekida prodaje, Republička radiodifuzna agencija, RRA, oduzela je Avali dozvolu za emitovanje 26. oktobra kada je postalo očigledno da ova stanica neće moći da plati naknade Agenciji.

Mirković je rekao:  “Hajde da sačekamo i vidimo da li je ceo plan bio da se njihovoj [naprednjačkoj] stanici obezbedi nacionalna frekvencija”.

Prema izveštaju Saveta za borbu protiv korupcije iz 2011, Avala je samo jedna od devet nacionalnih emitera u Srbiji koji imaju netransparentnu vlasničku strukturu. Srbija ima 11 nacionalnih radio i TV stanica.

Najstarije srpske novine, Politika, su još jedan medij čije je vlasništvo nedavno privuklo pažnju javnosti.

Kritičari vlasti kažu da je do pometnje došlo zato što je država, koja je vlasnik drugih 50 odsto Politike, tražila da preuzme kontrolu nad celim listom, blokirajući potencijalni uticaj demokrata.

Tokom leta naprednjaci su izazvali opštu uzbunu zbog prodaje 50 posto Politike firmi “OOO East Media Group” sa sedištem u Moskvi. U septembru mesecu, Miroslav Bogicević, finansijer DS-a, potvrdio je da stoji iza firme sa sedištem u Rusiji.

BIRN je saznao iz Politikinog rukovodstva da je tenzija popustila od kada je Bogićević nedavno pristao na to da se ne meša u uređivačku politiku kuće. Naprednjaci treba da imenuju novog generalnog i odgovornog urednika Politike do kraja godine.

Privatni dnevni list Blic, koji slovi za glasnogovorika demokrata, počeo je da gubi oglašivače – javna preduzeća i ministarstva koje je preuzela nova vladajuća koalicija u Srbiji.

Dnevnik Press, novine sa nejasnom vlasničkom strukturom koja je smatrana pro-demokratskom, ugasio je svoje štampano izdanje 15. novembra, nakon što je srpski tajkun Miroslav Mišković bio primoran da prizna da je suvlasnik. Naprednjaci vode borbu protiv korupcije i Mišković je često spominjan u Kuriru kao njihova meta.

Mišković se povukao iz vlasništva lista, ali je Srpski Eliot Nes, vođa naprednjaka Aleksandar Vučić, pozvao novog lidera Demokratske stranke, Dragana Đilasa, da prizna koliki je njegov udeo u Press-u.

Vladajuća koalicija, međutim, ne može da utiče na uređivačku politiku svakog štampanog glasila u Srbiji.

Jedna takva publikacija je Blic, najprodavaniji dnevni list u zemlji koji se nalazi u vlasništvu firme Ringier Axel Springer Media AG. Tokom izborne kampanje u aprilu i maju, naslovne strane Blica postale su sinonim za ulizičke pohvale na račun tadašnje vladajuće stranke.

Vukašin Obradović, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, NUNS, rekao je da je Blic u poslednje vreme izložen raznim optužbama izrečenim iz redova naprednjaka.

“Blic i Veselin Simonović [urednik ovog lista] sada su na meti zbog njihovih bliskih veza sa demokratama”, rekao je Obradović za BIRN.

Firma Ringier Axel Springer Media AG odlučno odbacuje optužbe o vezama sa demokratama.

“Optužbe sa kojima smo suočeni su neosnovane”, šefica komunikacija firme Aleksandra Delvenakiotis rekla je za BIRN.

“Optužbe imaju za cilj da zastraše nezavisni list i njegove zaposlene”, dodala je Delvenakiotis.

U međuvremenu, država je počela da vrši ekonomski pritisak na Blic smanjujući svoje oglašavanje.

U izjavi objavljenoj 14. novembra kompanija se požalila na politiku “uzdržanosti koja se može videti kod državnih i poludržavnih oglašivača”.

Kroz ministarstva i javna preduzeća, država je največi medijski oglašivač u Srbiji. Prema izveštaju Saveta za borbu protiv korupcije, godišnja potrošnja državnih institucija u medijima premašuje €15 miliona.

“Kada tome dodate sredstva zvanično dodeljena za rad medija, dolazimo do cifre od  €36 miliona ili čak €40 miliona koji se plaćaju medijima iz državnih izvora”, kaže se u izveštaju.

Nezavisnost RTS-a dovedena u pitanje

Ranije u novembru vlasti su izradile nacrt novog zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara koji stavlja izvore finansiranja regulatornih tela u elektronskim komunikacijama pod kontrolu države.

Na osnovu nacrta zakona u koji je BIRN imao uvid, sve naknade za dozvole, uključujući i TV pretplatu, išle bi pravo u državni budžet.

Građani su do sada plaćali pretplatu za javni servis zajedno sa računom za struju koje je zatim EPS prosleđivao RTS-u.

Vlasti insistiraju da izmene u finansiranju regulatornih tela imaju za cilj da pospeše njihov rad.

NUNS, međutim, upozorava da izmene predstavljaju pretnju za nezavisnost RTS-a.

“Takav oblik kontrole omogućiće vlastima da direktno utiču na uređivačku politiku”, Obradović je izjavio za BIRN.

Ako se ovaj zakon usvoji, vlasti će biti u poziciji da transfer sredstava RTS-u uslovljavaju izvesnom promenama koje se odnose na sadržaj koji se emituje na RTS-u, tvrdi on.

Kada je nova koalicija preuzela vlast u julu ove godine, obećala je stvaranje slobodne medijske scene, za razliku od situacije koja je postojala pod demokratama. Međutim, početni optimizam u vezi sa reformama u medijskom sektoru je počeo opada.

“Velike reči se nisu pretvorile u dela”, kaže izvor iz diplomatskih krugova. “Prvi koraci nisu ohrabrujući.”

Bojana Barlovac, BIRN Beograd
Print Friendly, PDF & Email