Debata povodom promene Zakona o autorskim i srodnim pravima

Pozivamo vas na debatu povodom promene Zakona o autorskim i srodnim pravima. Debata će se održati u utorak, 17. decembra, u 13 sati, u Medija centru Vojvodine (NDNV), Zmaj Jovina 3/I, Novi Sad, a na njoj će učestvovati.

16. Dec 2013

Reading Time: 5 minutes
Poštovane koleginice i kolege,
Pozivamo vas na debatu povodom promene Zakona o autorskim i srodnim pravima. Debata će se održati u utorak, 17. decembra, u 13 sati, u Medija centru Vojvodine (NDNV), Zmaj Jovina 3/I, Novi Sad, a na njoj će učestvovati:
  • Zvezdan Mančić, Centar za razvoj fotografije
  • Milovan Ulićević, Foto savez Srbije
  • Predrag Uzelac, UPIDIV
  • Darko Dozet, Foto asocijacija Vojvodine
  • Dušan Živkić, Foto, kino i video savez Vojvodine
  • Svetozar Raković, Nezavisno udruženje novinara Srbije
  • Nedim Sejdinović, Nezavisno društvo novinara Vojvodine,
  • predstavnici drugih strukovnih udruženja i medijski poslenici
O debati:

Predlagač promene Zakona o autorskim i srodnim pravima je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a za Nacrt predloga je zadužen Zavod za intelektualnu svojinu.

U članu 205. važećeg Zakona o autorskim i srodnim pravima predviđeno je da se doda stav koji propisuje da lice koje povredi pravo odgovara za štetu po opštim propisima o naknadi štete. Smatramo da bi se ovako onemogućilo ostvarenje prava autora na naknadu štete koju predviđa član 205. usled povrede moralnih prava autora.

Takođe, član 1. Nacrta predloga predviđa prilično široko postavljenu definiciju po kojoj se autorskim delom ne smatraju „5) dnevne novosti i druge vesti koje imaju karakter medijskih informacija.”

Pritom se pozivaju na Bernsku konvenciju, međutim, ona je mnogo preciznije sastavljena i navodi da se obične vesti i informacije ne smatraju autorskim delima, ali zato sve ono što je umetnuto u vest (fotografija, video) jeste autorsko delo.

Ovo u Nacrtu predloga nije slučaj, odnosno sve što je umetnuto u običnu vest ne podleže autorskom pravu, tj. postaje samo informacija koji se distribuira bez ikakvog prava autora.

Reč je o pokušaju degradiranja novinarske i fotografske profesije koja za posledicu može imati srozavanje kvaliteta sadržaja na štetu medijskih potrošača.

Centar za razvoj fotografije već je održao konferenciju za novinare u sredu, 11. decembra, na kojoj su probleme u vezi sa temom izneli predstavnici naših najvažnijih novinarskih i fotografskih organizacija.

Pozivamo vas da prisustvujete debati čija je tema od velikog značaja kako za autore medijskih sadržaja, tako i za njihove konzumente.

TEKST PREDSTAVKE KOJU UPUĆUJEMO NADLEŽNIM ORGANIMA REPUBLIKE SRBIJE I UZ KOJI SE NA INTERNETU POTPISUJE PETICIJA

PETICIJA POVODOM NACRTA PREDLOGA ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA

Poštovani,

Mi, dole potpisani autori (medijski radnici, novinari, fotografi, snimatelji i drugi) obraćamo Vam se u vezi sa Nacrtom predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima (u daljem tekstu Nacrt), za koji smatramo da će direktno pogoditi autore, prvenstveno fotografe, ali i sve druge (novinare, pisce, snimatelje, muzičare…), ako bude usvojen bez izmena.

Pre svega, želimo da ukažemo, da član 1. Nacrta predloga predviđa prilično široko postavljenu definiciju po kojoj se autorskim delom ne smatraju „5) dnevne novosti i druge vesti koje imaju karakter medijskih informacija.”

Smatramo da je ovakav tekst Nacrta u interesu upravo onih koji se duži niz godina protivpravo ponašaju i ne poštuju prava intelektualne svojine. Mislimo da je ovakav Nacrt predloga zakona usmeren na to da se ozakoni ono što svi koji krše odredbe važećeg Zakona o autorskom i srodnim pravima u dosadašnjim sporovima koje su autori protiv njih pokrenuli nisu uspeli, a to je da se novinska fotografija, video zapisi autorski tekstovi i druga dela podvedu pod ilustraciju vesti, foto/video izveštaje odnosno vesti koji „imaju karakter medijske informacije“.

Ukoliko ovakav tekst koji predviđa Nacrt postane zakon, to bi bio jedan potpuno retrogradan zakon koji bi, umesto da nas približi tekovinama Evropske unije i evropskom zakonodavstvu, Srbiju potpuno odaljio od onoga čemu ova država teži. Tako loš Zakon o autorskom i srodnim pravima Srbija nije nikada imala i smatramo da bi ovakav zakon bio čisto podilaženje vlasnicima par medija koji žele da se bogate na teret autora ne mareći ni za autorska prava ni za evropske vrednosti.

Želimo da ukažemo i na posledice koje bi usvajanje ovakvog zakonskog rešenja proizvela u realnosti.

Sa jedne strane, velika većina autora, koji na neposredan (zaposleni u medijima) ili posredan način sarađuju sa novinskim kućama i agencijama, ostala bi potpuno nezaštićena jer bi njihova dela izgubila svojstvo autorskog dela. Kao posledica bi došlo do toga da se njihove fotografije, video snimci, tekstovi i druga dela slobodno „preuzimaju” sa interneta jer bi to bilo dopušteno pošto bi imale „karakter medijskih informacija”.

Sa druge strane, novinske agencije, koje svuda u svetu prodaju medijima i drugim klijentima fotografije, video zapise i druga dela, bile bi dovedene u paradoksalnu situaciju da samo jednom mogu da prodaju ta dela koje nude na tržištu, jer bi bilo dovoljno da samo jedan njihov klijent kupi neku recimo fotografiju, a da je nakon toga svi mediji „preuzmu” sa sajta klijenta koji je platio za fotografiju, pozivajući se na to da fotografija ima „karakter medijske informacije”. Tako bi i novinske agencije potpuno izgubile interes da i dalje sarađuju sa fotografima, snimateljima i drugim autorima u cilju prodaje njihovih dela koje ne bi imale kome da prodaju na tržištu.

Ukazujemo i da je članom 6. važećeg Zakona o autorskom i srodnim pravima već detaljno definisano šta ne spada u autorska dela, dok je članovima 42. – 54. istog zakona detaljno propisano u kojim situacijama dolazi do suspenzije autorskih prava.

Takođe, Nacrt u članu. 28. predviđa da se članu 205. važećeg Zakona o autorskom i srodnim pravima doda stav koji propisuje da lice koje povredi pravo odgovara za štetu po opštim propisima o naknadi štete.

Smatramo da ovakav tekst koji predviđa Nacrt ne treba da bude usvojen, jer bi se njime onemogućilo ostvarenje prava autora na naknadu štete koju predviđa član 205. Zakona o autorskom i srodnim pravima usled povrede moralnih prava autora.

Naime, opšti propisi o naknadi štete, koje propisuje Zakon o obligacionim odnosima u članovima  199. – 205., ne predviđaju da je osnov za naknadu nematerijalne štete povreda moralnih prava autora (prema članu 200. Zakona o obligacionim odnosima naknada nematerijalne štete može se tražiti samo „za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti i smrti bliskog lica.” Međutim, Zakon o autorskom i srodnim pravima, kao lex specialis u odnosu na Zakon o obligacionim odnosima, u članu 205. propisuje da je povreda moralnih prava autora osnov za naknadu neimovinske štete.

Dakle, u slučaju da se usvoji ovakav tekst koji predviđa Nacrt, moralna prava autora koja štiti Zakon o autorskom i srodnim pravima, ostala bi mrtvo slovo na papiru i ne bi se u praksi mogla ostvariti. Ovo bi dovelo do potpune degradacije moralnih prava svih autora jer nijedan autor neće moći da ostvari pravo na naknadu štete po osnovu povreda moralnih prava zato što opšti propisi za naknadu nematerijalne štete ne poznaju osnove za naknadu nematerijalne štete koje poznaje i propisuje Zakon o autorskom i srodnim pravima kao poseban zakon.

Obraćamo Vam se ovom predvstakom kako bismo ukazali na manjkavosti i nelogičnosti Nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima i smatramo da isti ne treba i ne sme biti usvojen u predloženom tekstu, a sve sa ciljem usvajanja teksta koji će biti u skladu Ustavom Republike Srbije i modernim evropskim zakonodavstvom koje štiti intelektualnu svojinu.

Nadamo se da ovakav Nacrt neće zaista postati zakon zbog koga bi autori bili primorani da se obrate nadležnim predstavnicima i institucijama Evropske unije.

S poštovanjem,
Autori i medijski radnici

Print Friendly, PDF & Email